Kao primjer možemo navesti - "Mama,današ šam biwa š vuticem u palku i igali šmo še" - ako Vaše dijete tako izgovara riječi, tada će tako pisati riječi, što automatski znači-krivo napisanu riječ. Što se tiče daljnje pripreme za školu, dijete treba imati dobro razvijenu glasovnu i slogovnu analizu i sintezu, što znači da kada postavimo djetetu da spoji riječ "P" "I" "L" "E" - treba spojiti i znati da je to riječ "PILE", ili pitati dijete kako bi napisalo riječ "KOKA", gdje dijete tada treba raščlaniti riječ na glasove te je i poželjno znati spojiti i raščlaniti riječ koja u sebi ima suglasničku skupinu npr. "STOL", "VRATA", "PRST"... Ako dijete nema razvijen fonematski sluh (ima poteškoće zahvaćanja glasova unutar riječi) te još ima i jezičnu slabost (agramatičan govor, krnje rečenice, siromašniji vokabular), tada je zasigurno da će imati poteškoća sa glasovnom i slogovnom analizom i sintezom, što može dovesti do poteškoća sa vještinama čitanja i pisanja ili kasnije do disleksije i disgrafije.

Nadalje, treba dobro procijeniti razvoj same grafomotorike (kako dijete drži olovku te da li je grafomotorički spreman za školu. To uključuje (precrtavanje zadanih likova, pravilan slijed potezanja crte).
Kod djeteta je potrebna i određena intelektualna razvijenost, gdje se podrazumijeva određena razina razvijenosti svih psihičkih funkcija koje sudjeluju u spoznavanju vanjskog svijeta (razvijenost percepcije, pamćenja, mišljenja i opće inteligencije).

Na kraju predškolskog uzrasta opažanje dobiva karakter procesa koji je podčinjen određenom zadatku i usmjeren na ispitivanje situacije koja se opaža. Na osnovi prethodnog iskustva razvija se konstantnost percepcije.Na tom uzrastu djeca razlikuju osnovne boje, oblik predmeta, visinu tonova, posjeduju percepciju vremena i prostora.

Istovremeno se s razvojem percepcije zapaža i daljnji razvoj pamčenja. Osim spontanog pamčenja, moguće je uspješno namjerno pamčenje. Postoji tendencija svrstavanja elemenata po sadržaju, logički, što omogućuje veći opseg pamčenja. U području mišljenja javljaju se složenija uopćavanja i nastavlja se proces sistematizacije usvojenih pojmova. Dijete te dobi može uspoređivati predmete i pojave, raditi jednostavna uopćavanja, ne samo na konkretnom predmetu, već i na skupinama sličnih predmeta.

Vrlo je važno da dijete vlada procesima sinteze, apstrakcije i generalizacije jer su to sve osnove za učenje.

Osim navedenih komponenata intelektualne razvijenosti, vrlo je važno da dijete posjeduje pažnju, i to hotimičnu pažnju, koja kod malog učenika početnika varira od deset do petnaest minuta na jednom predmetu. Ta pažnja je uveliko razultat vježbe u predškolsko doba i preduvjet za praćenje nastave i sudjelovanje u njoj. Vrlo je važno da dijete poznaje svoju okolinu kako bi pojmovi o njoj bili točniji i jasniji. Djeca koja neposredno pred školu poznaju prostorne i vremenske odnose, zatim pojmove koji omogućuju uspoređivanje kvantiteta kao i poznavanje brojeva, brže i lakše savladavaju početnu nastavu.

Ukoliko primjetite, da Vaše dijete ima neku od gore navedenih poteškoća,treba se učiniti logopedska obrada te dijete uključiti u logopedsku terapiju.

• Upis u radnu knjižicu: ne
• Certifikat: ne
• Uvjerenje: ne
• In-house: ne
• Svjedodžba: ne
• Diploma: ne