Istraživanje provedeno krajem srpnja na uzorku od 207 ljudi, pokazalo je da 34 posto ispitanika misli da će biti teško još barem godinu dana, ali tada će se polagano situacija popravljati.

Na 26 posto ispitanika diljem Hrvatske kriza je jako utjecala po pitanju načina trošenja novca - značajno su smanjili svoje budžete tijekom zadnjih 6 - 9 mjeseci te obavljaju samo najosnovniju kupovinu (znatno sam smanjio/la svoj budžet i obavljam samo najosnovniju kupovinu). Učinci krize umjereni su za daljnjih 38 posto ispitanika i oni nastoje održati razuman plan potrošnje, samo s povremenom kupovinom radi uživanja (Osrednje - nastojim održati razuman plan potrošnje i samo se povremeno počastim nekom kupovinom), dok 23 posto ispitanika osjeća blage posljedice krize te nastoji izbjegavati jako ekstravagantnu kupovinu (Malo - nastojim izbjegavati jako ekstravagantnu kupovinu).

15.8 posto ispitanika postali su vrlo pažljivi s novcem, traže specijalne ponude i sniženja za najpovoljniju kupovinu (Vrlo sam pažljiv/a s novcem, pratim ponude, sniženja i kupujem u outlet-ima), dok 56 posto uglavnom pazi na potrošnju novca bez pretjerane opsesije te se trude uspoređivati cijene i kupovati na sniženjima (uglavnom pazim s novcima. Trudim se usporediti cijene i neke stvari kupujem na sniženjima). Samo 7 posto ispitanika kupuju na prvu, bez prethodnog planiranja (Kupujem uglavnom kad mi se nešto svidi, bez traženja povoljnijih ponuda).

Na pitanje o kupovnim navikama, većina je kao glavni trošak navela hranu i odjeću, a zatim izlaske i zabavu. 47 posto ispitanika ne troši novac na wellness, fitness i uljepšavanje, dok 41 posto uopće ne troši novac na putovanja i praznike.

"Očigledno je da ljudi određuju prioritete u svojoj potrošnji i pažljivo promišljaju je li neka kupovina stvarno neophodna. Prema tome, možemo reći kako u Hrvatskoj vlada raspoloženje opće štednje" izjavila je Dijana Cvitaš iz MindTake ureda u Hrvatskoj, koji je početkom 2009 ušao na tržište, te stvorio najveću bazu za online istraživanje tržišta (15.000 članova).

"81 posto kupuje hranu za pripremu kod kuće, nasuprot samo 2 posto onih koji jedu vani, uglavnom u skupljim restoranima". Postoji sličan trend stezanja remena u pogledu godišnjih odmora: najčešći izbor su vikend izleti, zatim odmor u Hrvatskoj i posjet rodbini što naravno eliminira potrebu za plaćanjem hotela. Što se tiče večernjih izlazaka, budžeti ispitanika najčešće dozvoljavaju samo odlazak u kafić, bar ili kino. Vjerojatno se još uvijek sjećaju teških vremena iz 1990-ih, pa su želju za izlascima lakše prilagodili slabijim financijskim mogućnostima.

Na pitanje o prioritetima prilikom kupovine određenog artikla, 27 posto odgovorilo je kako je cijena, a ne brand glavni faktor u odlučivanju o kupovini (Nisam uopće osjetljiv/a na modu i marke. Uglavnom mi je važna cijena proizvoda), dok golema većina od 67 posto odlučuje na temelju odnosa cijene i branda ovisno o vrsti proizvoda (Odluke o kupnji donosim na temelju kombinacije cijene i vrijednosti proizvoda. Za neke kategorije proizvoda nije mi važno kupiti dobro poznatu marku, dok za neke kategorije poznata marka mi je garancija kvalitete).

Samo 6 posto ispitanika nikad ne bi kupilo proizvod nepoznate marke, pa čak i ako su jeftiniji (Nikad ne bih kupio/la proizvode nepoznate marke čak i ako su jeftiniji, jer ih doživljavam kao nisko kvalitetne).

Na pitanje o dijelovima kućnog budžeta koji bi se mogli skresati u slučaju teže financijske situacije, na površinu je isplivala praktičnost pri odlučivanju o prioritetima. 31 posto ispitanika rezalo bi troškove na wellness, fitness i troškove uljepšavanja, dok bi 27 posto štedilo na putovanjima i odmoru, a 24 posto obuzdavalo bi potrošnju na izlascima i zabavi.

Upitani o stvarima kojih se ne bi mogli odreći ni u kojim okolnostima, Hrvati su potvrdili istinitost reputacije kao modno osviještene nacije gotovo 30 posto nikada ne bi rezalo troškove na kupovini odjeće i obuće. 25 posto ne bi žrtvovalo izlaske i zabavu, a 21 posto nikada ne bi rezalo troškove na edukaciju, kao što su razni tečajevi i knjige.

Na pitanje o praktičnom učinku financijske krize na njihova neto primanja, čini se da većina Hrvatske osjeća stezanje: 29 posto osjeća kako su im primanja jako pogođena, 26 posto osjećaju umjerenu pogođenost, a 31 posto osjeća malu pogođenost. Samo 14 posto ispitanika smatra se potpuno nepogođenim krizom.

Na dodatno pitanje o odnosu prema novcu i financijama u očekivanju pogoršanja situacije, samo 10 posto (sretnika) izjavilo je kako nikada ne brinu o novcu. 34 posto promijenilo je svoj stav umjereno te sada često brinu o novcu, dok 30 posto brine o novcu samo ponekad. Na pesimističnom kraju liste, 26 posto Hrvata promijenilo je svoj odnos prema novcu značajno, ta sada o njemu brinu stalno.

Klaus Oberecker, MindTake CEO, pretežno negativno raspoloženje smatra iznenađujućim jer se ljudi uobičajeno osjećaju bezbrižnije tijekom ljeta, kada dugi ljetni dani i očekivanje godišnjeg odmora doprinose stvaranju osjećaja optimizma među građanima.

"Međutim, gledajući u širem političkom kontekstu, radi se o konfuziji pokrenutoj ostavkom Ive Sanadera koja je, čini se, pojačala crne slutnje među Hrvatima," zaključio je Oberecker.

"Ekonomski podaci iz većih europskih zemalja jasno pokazuju kako će put oporavka biti dug i naporan, tako da su ljudi računali na stabilno i jako vodstvo koje će pokazivati na put izlaska iz krize. Bez obzira jesu li voljeli ili mrzili Sanadera, Hrvati su duboko potreseni iznenadnim i spektakularnim načinom njegovog odlaska. Građani su ostali s osjećajem kako je zemlja brod koji plovi bez kapetana, udaran jakim vjetrovima, bez ikoga za kormilom i bez jasnog odredišta kamo plovi brod."