Bitno je naglasiti da školarine predstavljaju samo jedan oblik financijskih prepreka visokom obrazovanju. Kombinacija troškova studija (knjige, oprema i drugi radni materijali), administrativnih troškova i životnih troškova predstavljaju puno veći trošak od godišnjeg iznosa školarine, te iznose između 13,000 kn i 30,000 kn godišnje.

Nadalje, studije pokazuju da nepostojanje školarina nije samo po sebi dovoljno za rješavanje slabog pristupa visokom obrazovanju, te da kvalitetni i sveobuhvatni sustavi studentske potpore imaju možda čak i važniju ulogu u povećavanju pristupa visokom obrazovanju. Većina međunarodnih istraživanja pokazuje da nefinancijski faktori, poput obrazovanja roditelja, obrazovna postignuća u osnovnom i srednjem obrazovanju, te sudjelovanje u predškolskom odgoju imaju često presudan utjecaj na mogućnost i/ili odlučivanje pojedinaca o upisivanju visokog obrazovanja.

IRO zagovara jednakost pristupa visokom obrazovanja za sve društvene skupine u Hrvatskoj te pozdravlja i podupire akciju Nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje kao nedvojbeno legitiman i demokratičan oblik zagovaranja javnih politika koji ima za cilj poštivanje ljudskog prava na visoko obrazovanje u Hrvatskoj. Zahtjev da se ukinu školarine u visokom obrazovanju je sam po sebi posve legitiman.

Usprkos globalnom trendu uvođenja školarina, postoje brojni primjeri zemalja u Europi koje još uvijek ne naplaćuju školarine, kao i primjeri zemalja koje su ukinule školarine nakon njihovog uvođenja (npr. Škotska, Irska, Mađarska). IRO podržava ukidanje školarina, ukoliko postoji demokratski konsenzus za takvu politiku među svim dionicima (studenti, profesori, donositelji odluka na visokim učilištima i na državnoj razini).

Zbog kompleksnosti pitanja pristupa obrazovanju, predlažemo da se Nezavisna studentska inicijativa angažira i u zagovaranju politika u drugim aspektima nejednakosti u visokom obrazovanju. Smatramo da se konstruktivno rješenje problema nejednakosti u visokom obrazovanju može pronaći u demokratskom i transparentnom procesu donošenja javnih politika utemeljenih na dokazivim činjenicama (tzv. evidence-based policy making).

Predlažemo Nezavisnoj studentskoj inicijativi da, umjesto traženja ad hoc promjene zakona, zahtijevaju od nadležnih institucija ozbiljnu predanost na razini države integriranom pristupu rješavanja ovih problema putem provođenja studija i istraživanja, evaluiranja trenutnog sustava financiranja visokog obrazovanja, te organiziranjem širih konzultacija i rasprava sa studentima, predstavnicima državnih i visokoškolskih institucija, te sa stručnjacima iz različitih interesnih skupina.