Preporuka Ministarske konferencije u Bergenu od svibnja 2005. godine je tri do četiri godine doktorskog studija s punim radnim vremenom, što je u Hrvatskoj objektivno moguće samo za znanstvene novake, dok bi mladi zaposleni kandidati bili u nepovoljnom položaju. U ovom prijelaznom roku dajemo mogućnost poslijediplomskog školovanja i razvoja karijere ne samo znanstvenim novacima, već svim perspektivnim mladim stručnjacima, posebno liječnicima sveučilišnih klinika kojima je poslijediplomski znanstveni studij dio ukupnog životnog obrazovanja, važan za akademsku i znanstveno-istraživačku karijeru. Trajanje studija s cijelim radnim vremenom je tri godine, a trajanje studija s pola radnog vremena je pet godina.

Institucijska strategija razvoja
Utemeljenje ovog doktorskog programa omogućit će organizacijski prostor za istraživanje novotvorina koji može postupno, uz sudjelovanje partnerskih ustanova, prerasti u Institut za istraživanje raka pri Medicinskom fakultetu u Splitu.

Inovativnost doktorskog programa
Ni na jednoj visokoškolskoj ustanovi u Republici Hrvatskoj ne postoji doktorski studij onkologije. Različiti kolegiji našeg doktorskog studija interdisciplinarno osvjetljavaju fenomen kancerogeneze. Suradnja s partnerskim ustanovama u zemlji i sveučilištima u EU uključuje mobilnost studenata i nastavnika, a zajednička istraživanja studentu omogućuju razvijanje vještina prema potrebama šireg tržišta rada. Moguće je u zemlji ostvariti partnerstvo i s industrijom, npr. u otkrivanju genetski mutirane hrane ili toksičnih tvari u radnom okolišu.

Uvjeti za upis
Upis studenata obavlja se na temelju javnog natječaja koje objavljuje Sveučilište u Splitu najmanje šest mjeseci prije početka nastave. Studij mogu upisati svi studenti koji su završili Medicinski studij ili neki od srodnih diplomskih studija i prikupili najmanje 300 ETCS bodova. Kandidatima koji su upisali neki poslijediplomski znanstveni magistarski studij prema propisima koji su važili prije stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju, ali taj studij nisu završili, Vijeće poslijediplomskog studija može priznati određene kolegije i pripadajuće ETCS bodove. Kandidatima koji su završili magistarski studij i magistrirali prema prijašnjem Zakonu o visokom obrazovanju, priznaje se 60 ETCS bodova. To znači da moraju prikupiti još 120 bodova, od čega 15 ETCS bodova u redovnoj nastavi koja uključuje izabrane teorijske, metodološke i izborne predmete, 45 ETCS bodova u izvanastavnim aktivnostima, a 60 bodova za izradu doktorske disertacije.
Potreban prosjek ocjena u dodiplomskoj nastavi je najmanje 3,5 (u sustavu ocjenjivanja od 5-10 najmanje 8). Strani državljani se upisuju pod jednakim uvjetima kao hrvatski državljani ako su završili odgovarajući studij na inozemnom visokom učilištu i stekli minimalno 300 ETCS bodova u prediplomskom i diplomskom studiju. Uvjete za upis stranih studenata provjerava i potvrđuje Vijeće poslijediplomskog studija.

Kompetencije koje se stječu završetkom studija
Polaznici doktorskog studija stječu suvremena znanja iz biologije novotvorina vezana uz molekularno patološke osnove bolesti te odnos organizma i tumora. Stečena znanja omogućuju cjelovito sagledavanje tijeka bolesti i upoznavanje s mogućnostima integriranih terapijskih pristupa. Tijekom obvezne laboratorijske prakse u znanstvenim središtima u zemlji i inozemstvu kandidati usvajaju temeljne vještine laboratorijskog rada u molekularnoj biomedicini, bitne za razumijevanje
suvremenih dijagnostičkih postupaka i provedbu molekularno biomedicinskih istraživanja. Upoznaju sve bitne značajke znanstveno-istraživačkog rada, s naglaskom na specifičnostima u području molekularne onkološke biomedicine. Uz pomoć mentora polaznici studija ostvaruju originalni istraživački rad uz izradu doktorske disertacije čiji su rezultati objavljeni u indeksiranim časopisima. Stoga po završetku studija doktori znanosti mogu samostalno osmisliti i ostvariti znanstveno-istraživački zadatak i aplicirati za poslijedoktorske stipendije u inozemstvu. Sa stečenim znanjem i titulom doktor znanosti ima mogućnost razvoja akademske i znanstvene karijere u javnim i privatnim zdravstvenim i znanstveno-istraživačkim ustanovama u Republici Hrvatskoj.

Akademski naziv
Doktor znanosti (dr.sc.), ekvivalent Ph.D.

• Upis u radnu knjižicu: da
• Certifikat: ne
• Uvjerenje: da
• In-house: ne
• Svjedodžba: ne
• Diploma: ne