Tko je master?

Ne tako davno, u posljednjim su desetljećima dvadesetoga stoljeća agencijama za tržišne komunikacije „vladali“ kreativni direktori gotovo nedodirljivoga statusa. Njihov posao bio je nadzor i njegovanje ideje od nastanka do realizacije. Njihov glavni zadatak bio je uspostavljanje ravnotežja između upravljanja kreativnim projektima i ljudima koji su iza njih stajali. Njihova je riječ najčešće bila prva a bez izuzetka zadnja. Njihova poslovna strategija bila je „osjećaj za pravac oko kojega valja improvizirati“ (P. Drucker) ili „potraga za redom pri kreiranju samoga kaosa“ (J. Chiat).

No trendovi su se promijenili kako zbog širenja kreativne ekonomije tako i zbog ubrzanog rasta i razvoja kretaivnih industrija. S njima, gotovo u paketu, mijenja se i uloga i pozicija kreativnoga direktora tržišnih komunikacija.

Kreativnost u tržišnim komunikacijama više ne ovisi samo o jednom čovjeku, pa ni o jednom odjelu u agenciji. Ona je sve više rezultat sinergije svih specijalističkih disciplina, odnosa s klijentom, često je posljedica jednostavnih ili prozaičnih stvari. Kreativnost zahtijeva i dosta hrabrosti, svježine, međusobnoga povjerenja i razumijevanja širega kruga ljudi, kreativnost je postala conditio-sine-qua-non svih članova tima. Razloga za to je puno ali je već bjelodano da iza svakoga kreativnoga projekta nužno stoji potpuno razumijevanje biznisa samoga klijenta/oglašivača, stoji iskustvo rada u medijima te poznavanje novih komunikacijskih alata, kanala i tehnologija, stoje znanja koja bitno nadilaze mogućnosti jednoga „svemogućega“ kreativnoga direktora.

Stoga već imamo praksu da iza svakoga uspješnoga kreativnoga projekta tržišnih komunikacija stoji multidisciplinarni „client-oriented“ tim velikog kreativnoga formata čiji se članovi, uključivo i njihova kreativnog direktora , vješto služe jezikom tržišne komunikacije. Upravo ta vještina baratanja jezikom tržišne komunikacije postaje nazivnikom profesije kreativnoga upravljanja tržišnom komunikacijom.

Studij kreativnog upravljanja

Organizacija nastave

• 12 tjedana po semestru (4 mjeseca) četvrtkom i petkom poslije podne, subotom ujutro.
• U tjednu bez redovite nastave održava se na AGORINU e- sustavu e-nastava
• Sati konzultacija ugovaraju se neposredno tijekom održavanja redovite nastave.
• Nastava praktikuma održava se ponedjlekom, utorkom ili srijedom prema utvrđenom programu.

Broj nastavnih sati po akademskoj godini

• 360 nast. sati redovite nastave;
• 100 nast. sati e-nastave
• 60 nast. sati konzultacija;
• 200 nastavnih sati praktikuma
   

Studij kreativnog upravljanja završava:

• polaganjem svih predviđenih ispita prikupljanjem najmanje 120 ECTS bodova,
• ostvarivanjem 200 bodova praktikuma,
• izradbom diplomskog rada na hrvatskom i engleskom jeziku,
• prezentacijom diplomskog rada usmenim ispitom pred komisijom sastavljenom od domaćih i stranih ispitivača.

Ciljevi

Naučiti "navigavati"

Kreativnost će biti pokretač društvenih i ekonomskih promjena u 21. stoljeću, ponajprije u kreativnim industrijama, koje najviše duguju usponu ekonomije znanja u kojoj se sve više znacaja pridaje inovaciji, istraživanju, ulaganju u ICT, obrazovanju i cjeloživotnom učenju.

Stoga, “navigavati” prostorima kreativnih industrija, makar samo jednim sektorom kao što su tržišne komunikacije, postaje prvorazredni zadatak.

Na jednoj strani, treba upoznati geometriju arhitekture kulturnih industrija ciji su stupovi - nosači: kreativni svijet, kreativni identiteti i kreativna praksa, ali i kreativni gradovi, kreativna poduzeca i, dakako, kreativna ekonomija.
Na drugoj strani, kreativne industrije se, poput nepravilnosti na površinama kakvoga krajolika, ne mogu raspoznati samo prostim prelaženjem preko njih ili njihovim pukim razgledavanjem, već se moraju promatrati iz ptičje perspektive – kao veće obrasce, uzdignutije od njima najbližih horizonata.

U svojoj suštini, koncept kreativnih industrija označava konceptualno i praktično spajanje kreativnih umjetnosti (pojedinačni talenti) s kulturnim industrijama (masovnost) u kontekstu novih medijskih tehnologija (ICT) u prostranstvima nove ekonomije znanja s novonastalim interaktivnim građanima - potrošačima.

No, ono što ICT i software ne mogu učiniti, a kreativni direktor tržišnih komunikacija kao čovjek može, odnosi se na emocije i subjektivnu interpretaciju događaja, projekta, kampanje, eventa. Zbog toga je specijalistički diplomski stručni studij kreativnoga upravljanja tržišnom komunikacijom u velikoj mjeri i kulturna aktivnost, koja uz estetski i osobni kreativni izraz postaje svojevrsni okvir izvora vrijednosti, emocija, doživljaja i igre koje toliko trebamo u nadolazećoj - digitalnoj eri.

Završetkom diplomskog specijalističkog stručnog studija kreativnog upravljanja tržišnim komunikacijama stječe se visoškolska izobrazba i stručni naziv: diplomirani specijalist tržišnih komunikacija - master struke.

Uvjeti upisa na specijalistički diplomski studij:

• završen stručni ili dodiplomski sveučilišni studij,
• pozitivno ocijenjena pristupna prezentacija,
• dokaz o mogućnosti realizacije PRAKTIKUMA (ugovor s mentorom).

Prijemnim razgovorom s dekanom utvrđuje se spremnost pristupnika za preuzimanje obveza specijalističkoga diplomskoga studija kreativnoga upravljanja tržišnim komunikacijama.

Upisi na I godinu diplomskoga studija KUTK obavljaju se nakon plaćene školarine temeljem potpisanoga ugovora o školarini i pribavljenoga dokaza o nabavci MACBOOK računala radnim danom od 10,00 do 15,00 sati te subotom od 09,00 do 13,00 sati u Tajništvu Škole u Zagrebu, Trnjanska cesta 114.

• Upis u radnu knjižicu: da
• Certifikat: ne
• Uvjerenje: da
• In-house: ne
• Svjedodžba: da
• Diploma: ne